Tuesday, September 22, 2026

Šta Sveto pismo kaže o nerođenima


Pravi je blagoslov znati da svako začeto dete ima svoju svrhu. Uživajte u ovim divnim istinama:

1. Bog daje život:

Dela 17:25: “Niti prima ugađanja od ruku čovečijih, kao da bi Onome trebalo šta koji sam daje svima život i dihanje i sve.”

2. Život počinje u materici:

Job 31:15: “Koji je mene stvorio u utrobi, nije li stvorio i njega? Nije li nas On isti sazdao u materici?”

Psalam 139:13-16: “Jer si Ti stvorio šta je u meni, sastavio si me u utrobi matere moje. Hvalim Te, što sam divno sazdan. Divna su dela Tvoja, i duša moja to zna dobro. Nijedna se kost moja nije sakrila od Tebe, ako i jesam sazdan tajno, otkan u dubini zemaljskoj. Zametak moj videše oči Tvoje, u knjizi je Tvojoj sve to zapisano, i dani zabeleženi, kad ih još nije bilo nijednog.”

Izaija 44:2: “Ovako veli Gospod, koji te je stvorio i sazdao od utrobe materine, i koji ti pomaže: ne boj se, slugo moj Jakove, i mili, koga izabrah.”

Izaija 49:5: “A sada govori Gospod, koji me je sazdao od utrobe materine da sam Mu sluga, da Mu dovedem natrag Jakova; ako se Izrailj i ne sabere, opet ću se proslaviti pred Gospodom, i Bog će moj biti sila moja.”

Jeremija 1:5: “Pre nego te sazdah u utrobi, znah te; i pre nego iziđe iz utrobe, posvetih te; za proroka narodima postavih te.”
.
Luka 1:41-44: “I kad Jelisaveta ču čestitanje Marijino, zaigra dete u utrobi njenoj, i Jelisaveta se napuni Duha Svetog, I povika zdravo i reče: Blagoslovena si ti među ženama, i blagosloven je plod utrobe tvoje. I otkud meni ovo da dođe mati Gospoda mog k meni? Jer gle, kad dođe glas čestitanja tvog u uši moje, zaigra dete radosno u utrobi mojoj.”
.
3. Ubica - koji oduzima život nevinih, uključujući i nerođenih - krši Božije zapovesti:

2. Mojsijeva 20:13: “Ne ubij!”

Psalam 106:37-38: “Sinove svoje i kćeri svoje prinosiše na žrtvu đavolima. Prolivaše krv pravu; krv sinova svojih i kćeri svojih, koje prinošahu na žrtvu idolima hananskim, i oskvrni se zemlja krvnim delima.”

Jeremija 7:30-31: “Jer sinovi Judini učiniše šta je zlo preda mnom, govori Gospod, metnuše gadove svoje u dom koji se zove mojim imenom, da bi ga oskvrnili. I sagradiše visine Tofetu, koji je u dolini sina Enomovog, da sažižu sinove svoje i kćeri svoje ognjem, što nisam zapovedio niti mi je došlo na um.”

Sveto pismo ne navodi izričito svaku vrstu ubistva, pa se tako ni reč koja se koristi za ubijanje nerođene dece ne nalazi u Svetom pismu, ali znamo da je oduzimanje nevinih života ubistvo, bez obzira na oblik koji ono poprima.

Kada “ispravno upravljamo rečju istine” (2. Timoteju 2:15), shvatamo da svet može opravdavati određene vrste ubistva, ali hrišćani veruju Bogu, a ne svetu.

---------------

Pogledajte još:

-----------

Original: What Scripture Says about the Unborn

Prevela: Natalija Gašparić

Ako ti se dopala ova crtica, registruj se na naš besplatni bilten na desnoj strani bloga, i dva puta nedeljno ćeš primati sveža jednominutna ohrabrenja na mail

Sunday, September 20, 2026

Ne nasedajte na popustljivu milost


Ponekad čujem hrišćane kako govore o milosti kao da to znači da naši gresi nisu ništa strašno. Oni ne vide razlog da hrišćanin koji čini greh bude uklonjen sa rukovodećeg položaja ili ukoren.

To nije biblijska milost. To je popustljiva milost, a zasniva se delom na pogrešnim shvatanjima o sudu. (Pogledajte Po Bibliji, kako, koga i šta da sudimo)

Milost nam nudi oproštaj odmah čim se pokajemo. Ne moramo ga zaslužiti svojim trudom. Ipak, i dalje snosimo posledice, sami sebe lišavamo mogućnosti za određene zadatke i moramo uložiti trud da povratimo poverenje onih koje smo uvredili.

Često se sećamo poziva punog milosti iz Otkrivenja 3:20: “Evo stojim na vratima i kucam. Ako ko čuje glas moj i otvori vrata, ući ću k njemu i ješću s njim, i on sa mnom.”

Ali nemojmo prevideti istinu punu milosti u prethodnom stihu (19):”a kojegod ljubim, one korim i kaznim; budi revan dakle i pokaj se!”

Popustljiva milost nas vodi ka svetovnoj žalosti i vraća nas pravo nazad u greh (2. Korinćanima 7:10).

Božja milost puna ljubavi obuhvata kako ispravljanje i ukoravanje, tako i praštanje i utehu (2. Timoteju 4:2; Titu 2:15; Jevrejima 12:5–6). Ona ne ublažava niti umanjuje posledice greha po naše duše. Ona nas poziva na pokajanje po Božjoj volji i obnavlja našu ljubav prema Bogu.

✞✞✞

Za još neke korisne uvide, pogledajte Mi smo oni koji su umrli grehu, a ne antinomianci


-----------

Original: Don't Fall For Permissive Grace

Prevela: Natalija Gašparić

Ako ti se dopala ova crtica, registruj se na naš besplatni bilten na desnoj strani bloga, i dva puta nedeljno ćeš primati sveža jednominutna ohrabrenja na mail

Tuesday, September 15, 2026

Sila i ograničenje reči


Da li ste ikada čuli nekoga da citira Izreke 18:21 i tvrdi da naše zdravlje zavisi od reči koje izgovaramo?

“Smrt je i život u vlasti jeziku, i ko ga miluje, ješće plod njegov.”

Tačno je da u određenim situacijama naše reči mogu imati moć života i smrti. Lažni svedok može izneti laži zbog kojih neko može završiti u zatvoru ili biti pogubljen. Lekar može dati loš savet koji dovodi do smrti pacijenta.

Međutim, neki ljudi uče da stihovi iz Izreke 18:21 znače da ćemo biti isceljeni ako izjavimo da ćemo biti isceljeni, a da ćemo ostati bolesni ako izjavimo da smo bolesni.

Ovo nije istina. Naše reči nemaju ovu vrstu sile.

Izreke su mudre poslovice, ali one ne predstavljaju obećanja, osim ako nisu na drugom mestu u Svetom pismu iznete kao takva. I nijedan drugi odlomak u Svetom pismu ne pripisuje ljudskim rečima apsolutnu moć da donesu isceljenje ili bolest, život ili smrt.*

Zapravo, Jakov 3 posvećuje 18 stihova moći jezika, ali se nigde ne bavi fizičkom bolešću, isceljenjem niti smrću.

Možemo se moliti za isceljenje druge osobe i, ako je to Božja volja, ona će biti isceljena. Ali ne isceljuju ih naše reči, već Božja sila i Njegove namere.

Reči su moćne. One izražavaju ljubav, mržnju, dobrotu, licemernu osudu, istinu ili laži. Mogu da ohrabre ili obeshrabre. Međutim, Sveto pismo ne podržava verovanje da ljudske reči uzrokuju bolest i smrt, ili pak isceljenje i život. 



-----------

Original: The Power and the Limit of Words

Prevela: Natalija Gašparić

Ako ti se dopala ova crtica, registruj se na naš besplatni bilten na desnoj strani bloga, i dva puta nedeljno ćeš primati sveža jednominutna ohrabrenja na mail

Sunday, September 13, 2026

Treba nam: strah Gospodnji


“Kada se bojiš Boga, ne bojiš se ničeg drugog; a ako se ne bojiš Boga, bojiš se svega ostalog.” ~ Osvald Čejmbers

Božija ljubav pobeđuje jednu vrstu straha: hrišćani nemaju strah od osude (1. Jovanova 4:18).

Ali, Njegova ljubav podstiče drugu vrstu straha: kombinaciju obožavanja, poštovanja, davanja časti i strahopoštovanja.

“Početak je mudrosti strah Gospodnji” i “Mili su Gospodu oni koji Ga se boje” (Psalam 111:10; Izreke 9:10; Psalam 147:10-11).

Kada imamo strah Gospodnji:*

1. Rastemo u mudrosti (Izreke 9:10).
2. Volimo Božije zapovesti (Psalam 112:1).
3. Izbegavamo zlo (Izreke 16:6).
4. Čeznemo da sa drugima podelimo Hrista (2. Korinćanima 5:11).

To pomalo podseća na naklonost i poslušnost koje otac pun ljubavi pobuđuje kod svoje dece.

“Kao što se otac smiluje djeci svojoj, tako se smiluje Gospod pravednicima svojim.” Psalam 103:13

To pomalo podseća i na strah koji uliva pravedan policajac. I dobri i loši ljudi razumeju moć koju policajac ima. Jedni joj se protive, dok su joj drugi zahvalni.

“Zato, primajući carstvo nepokolebljivo, budimo zahvalni i služimo tako Bogu po njegovoj volji, s poštovanjem i sa strahom: Jer je Bog naš oganj koji spaljuje.” Jevrejima 12:28-29

Kada se bojimo Boga, onda ničeg drugog ne treba da se plašimo (Matej 10:28).

💙 Preko 1 minuta za one koji žele više:

*4 rezultata Gospodnjeg straha:

1. Strah Gospodnji vodi u mudrost.
Izreke 9:10: “Početak je sve mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest razboritost.”

2. Kada imamo strah Gospodnji, onda volimo Njegove zapovesti.
Psalam 112:1: “Blažen čovek što Gospoda štuje, što uživa kad Bog zapoveda.”

3. Strah Gospodnji nas drži podalje od nevolja.
Izreke 16:6: “Milošću i istinom očišća se bezakonje, i strahom Gospodnjim uklanja se čovek oda zla.”

4. Strah Gospodnji nas motiviše da delimo Njegovu ljubav sa drugima.
2. Korinćanima 5:11:
Pošto, dakle, znamo za strah pred Gospodom, trudimo se da uverimo ljude.


-----------

Original: We Need It: Fear of the Lord

Prevela: Natalija Gašparić

Ako ti se dopala ova crtica, registruj se na naš besplatni bilten na desnoj strani bloga, i dva puta nedeljno ćeš primati sveža jednominutna ohrabrenja na mail

Tuesday, September 8, 2026

Čuvajte se kartonskog evanđelja


“Toga radi ljubim zapovesti Tvoje većma nego zlato i drago kamenje. …Draži mi je zakon tvojih reči od hiljada u srebru i zlatu.” Psalam 119:127 i 72

Kakav tačan opis Božje reči! Ona nije poput drugih knjiga. Ona je “potpuno pouzdana” (Psalam 119:138)!

Bez Božje reči bili bismo duhovni siromasi — bedni i u oskudici — živeći u duhovnim kartonskim kutijama.

Pa onda zašto je “kartonsko evanđelje” toliko privlačno ljudima?

Šta podrazumevam pod kartonskim evanđeljem?

Mislim na one naborane poluistine koje su “napredni hrišćani” spakovali, otpremili crkvama širom sveta, a koje su potom raspakovali popularni autori i učitelji.

Srce mi se cepa što ovi savremeni učitelji veruju da razumeju Evanđelje bolje od ljudi pisaca Biblije, koji su hodali i razgovarali sa Isusom i primili Božju reč putem božanskog nadahnuća (2. Timoteju 3:16-17; Jevrejima 4:12).

Kartonsko evanđelje stvara Isusa koji je prihvatljiviji našoj kulturi. On ne daje komande, već samo sugestije napisane olovkom. I deli gumice u slučaju da Njegove sugestije uvrede pojedinca.

Kartonsko evanđelje ne može da spasi, ali stiče pristalice.

Dragi hrišćani, molimo se protiv ovog obezvređivanja Božje neprocenjive Reči.

--------------

“Kartonsko evanđelje” je problem od početka hrišćanstva:
Vera u “drugog Isusa”: 2. Korinćanima 11:4
Stav da je greh nebitna stvar: Rimljanima 6:1-2
Izvrtanje evanđelja: Dela 20:30
Ljudi sebe postavljaju za apostole: 2. Korinćanima 11:12-15

Više o kartonskom evanđelju:
Ozbiljna greška “hrišćanskih feministkinja”

-----------

Original: Beware of the Cardboard Gospel

Prevela: Natalija Gašparić

Ako ti se dopala ova crtica, registruj se na naš besplatni bilten na desnoj strani bloga, i dva puta nedeljno ćeš primati sveža jednominutna ohrabrenja na mail

Sunday, September 6, 2026

Nebeska obećanja naspram zemaljskih


Hrist je u duhovnoj sferi uništio bolest i smrt (Izaija 53:5).

Ali bolesti i smrt još uvek zadese vernike u zemaljskoj sferi.

“Ako se naš spoljašnji čovek i raspada, ali se unutrašnji obnavlja svaki dan.” 2. Korinćanima 4:16-18

U nebu će biti drugačije: “smrti neće biti više, ni tuge, ni vike, ni boli neće biti više,” (Otkrivenje 21:4)

Bog može da isceli, i čini.

Neke bolesti su posledica greha, i oni koji ih imaju treba da se pokaju i budu isceljeni (Jakov 5:16).

Neki su bolesni zbog nedostatka vere i treba da mole Boga da im pomogne da savladaju svoje neverovanje.
(1)

Ali neki, poput Timoteja, bolesni su iz nepoznatih razloga (1. Timoteju 5:23). Sveto pismo ih ne osuđuje, pa ne bi trebalo ni mi.

Verni hrišćani strpljivo čekaju svoje isceljenje, bilo da se ono desi ovde na zemlji ili u nebu.

“I ne samo ona nego i mi sami koji već imamo Duha kao prvi dar, i mi sami u sebi uzdišemo čekajući posinjenja, izbavljenja telu svome…A ako se nadamo onome što ne vidimo, čekamo strpljivo.” Rimljanima 8:18-25

(1) U Mateju 13:58 Hrist nije mnoge iscelio zbog njihove nevere, ali to ne znači da će svako ko veruje obavezno biti i isceljen.

Zašto to znamo? Zbog ovih primera:

Čovek koga je Isus iscelio u Jovanu 5:1–15 nije čak ni znao ko je Isus, a kamoli da je imao veru u Njega. Verovatno su mnogi koje je Hrist iscelio tek nakon toga poverovali. Ponekad je Hrist isceljivao sve prisutne (Matej 4:23). Jedan od ciljeva Njegovih isceljenja bio je da se otkrije da je On Mesija. Pročitajte 6. poglavlje evanđelja po Jovanu i videćete da velike mase ljudi, koje su sledile Isusa radi isceljenja i čuda, često uopšte nisu imale veru. Želeli su da ih On isceli i nahrani, ali su se brzo okrenuli protiv Njega kada je govorio o duhovnim stvarima.

Imamo i primer desetorice gubavaca, od kojih devetorica nisu pokazala veru, pa čak ni zahvalnost za svoje isceljenje (Luka 17:11–19).

U Svetom pismu postoji mnogo različitih okolnosti kada je reč o isceljenju, pa je stvaranje formula za isceljenje uzaludan i besmislen poduhvat. Kada ljudi tvrde da Bog isceljuje svakoga ko ima veru, oni iznose istu onu poruku zbog koje je Bog prekorio Jovove prijatelje.

Više na ovu temu:
Neće sva obećanja biti ispunjena ovde na zemlji
Čudo u invalidskim kolicima
Podnositi ili biti isceljen
Pogrešna shvatanja o Isusovim ranama


-----------

Original: Heavenly Promises Versus Earthly Promises

Prevela: Natalija Gašparić

Ako ti se dopala ova crtica, registruj se na naš besplatni bilten na desnoj strani bloga, i dva puta nedeljno ćeš primati sveža jednominutna ohrabrenja na mail